Okrugli stol o hepatitisu u Podgorici

U petak 04. 07. 2008. godine, u Apart Premier hotelu u Podgorici, održan je okrugli stol "Virusni hepatitisi - svjetski javno zdravstveni problem te uloga i utjecaj organizacija civilnog društva u poboljšanju položaja hepatitis pacijenata u Crnoj Gori".


Organizator okruglog stola je Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa "Hepatos" u suradnji s Institutom za javno zdravlje Crne Gore i Odjeljenjem za hepatitise pri Klinici za infektivne bolesti Kliničkog Centra Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja Crne Gore.

Organizacija okruglog stola "Virusni hepatitisi - svjetski javno zdravstveni problem te uloga i utjecaj organizacija civilnog društva u poboljšanju položaja hepatitis pacijenata u Crnoj Gori" dio je planiranih aktivnosti predviđenih projektom Hrvatske udruge liječenih i oboljelih od hepatitisa "Hepatos" koji se provodi u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.

Hepatos je potpisao Sporazum o suradnji u provedbi i sufinanciranju projekta međunarodne suradnje i razvojne pomoći s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva za projekt "Hepatitis ne poznaje granice" za razdoblje 01. 01. 2008. - 31. 12. 2008. godine. Ovim projektom Hepatos će pružiti edukacijsku pomoć u vidu informiranja, savjetovanja, interaktivnih edukacijskih radionica, tehničke pomoći o organiziranja javnih skupova kako bi organizacije u BiH bile osnažene za aktivniji rad, a u Crnoj Gori stvoreni preduvjeti za osnivanje prve takve organizacije koja će okupljati oboljele od hepatitisa i baviti se problematikom hepatitisa.

Prema službenim podacima iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u razdoblju 2000-2007, broj registriranih oboljelih od hepatitisa C je 302. U 2007. godini Hepatitis C registriran je kod 55 osoba, što predstavlja 70% više nego u prethodnoj godini.
Najveći broj inficiranih je u uzrastu od 20 do 40 godina. Dva puta češće se pojavljuje kod pripadnika muškog spola. Najčešće se dijagnosticira kod intravenskih korisnika droga, zatim kod osoba na hemodijalizi, kod osoba s većim brojem seksualnih partnera, kod homoseksualaca i kod zdravstvenih radnika (posebno onih zaposlenih na hemodijalizi). Način prijenosa bolesti nepoznat je kod 10-30% inficiranih.
Krv se na hepatitis C u Crnoj Gori testira od 1997., a PCR dijagnostika primjenjuje se od sredine 2007. godine.
Ne postoji udruga pacijenata koja se bave isključivo ovom problematikom.

Sudionici i uvodničari okruglog stola bili su liječnici specijalisti iz područja hepatologije iz Republike Hrvatske i Crne Gore, zatim predstavnici Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja Crne Gore, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, nevladinih organizacija te predstavnici medija.

Između ostalih govornika predsjednica udruge Hepatos, koja je i organizirala ovo događanje, mr. sc. Tatjana Reić, istaknula je:
"Zajednica nažalost ovu dijagnozu najčešće identificira s problemom ovisnosti od droge pojedinca kod kojeg je virus dijagnosticiran, te ga nesvjesno odbacuje i omalovažava. Neznanje, neinformiranost i nedostatak edukacije šire zajednice o ovom oboljenju, njegovim posljedicama, rizičnim skupinama, putovima prijenosa i mogućnostima zaražavanja dovodi do stigmatizacije bolesti te diskriminacije i marginalizacije osoba oboljelih od hepatitisa. Još važnije je istaknuti činjenicu da neznanje caruje posebice kad je u pitanju način na koji se hepatitis C ne prenosi.
Infekcija hepatitisom C postala je globalna epidemija novog milenija. Većina oboljelih nema simptoma, uspjeh dostupnog liječenja je ograničen, a lijekovi su skupi i većina ljudi ih si ne može priuštiti. Cjepivo protiv hepatitisa C ne postoji!
Akutna se vrlo rijetko dijagnosticira jer je praktički asimptomatična, a pacijent se u potpunosti oporavi. Međutim kod 80% zaraženih osoba akutna bolest razvije se u kroničnu bolest jetara te se razvija ciroza ili karcinom. Bolest ima "tihi" tijek i većina pacijenata nema nikakvih simptoma. Simptomi su, ako se pojave, veoma blagi - mučnina, bol u mišićima, umor. Kod velike većine pacijenata bolest se otkriva slučajno, pri rutinskoj kontroli krvi. Zato se ovo oboljenje i naziva "tihi ubojica".

{phocagallery view=switchimage|basicimageid=55}
{phocagallery view=category|categoryid=4|
limitstart=0|detail=0}