Najnovije informacije o trenutnoj epidemiji hepatitisa u djece

Članak Guardian

Članak Forbes

Najnovije informacije o trenutnoj epidemiji hepatitisa u djece: "Nepoznati, teški soj hepatitisa identificiran je u gotovo 170 djece u 11 zemalja posljednjih tjedana, a najmanje jedno dijete je umrlo od misteriozne bolesti, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)".

Novinari Reutersa intervjuirali su prof. Mariju Buti, predsjednicu EASL-ovog (Europske udruge za proučavanje jetre) Odbora za politiku i javno zdravstvo i profesoricu i šeficu interne klinike i hepatologije, Hospital Universitari Vall d'Hebron, Španjolska.

Nepoznati, teški soj hepatitisa identificiran je posljednjih tjedana u gotovo 170 djece u 11 zemalja, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najmanje jedno dijete je umrlo od misteriozne bolesti. Evo što do sada znamo:

Gdje je otkriveno?

Prvih pet slučajeva zabilježeno je 31. ožujka u Škotskoj  od "pronicljivih kliničara, shvaćajući da vide nešto neobično", rekla je Meera Chand, direktorica kliničkih i novih infekcija u Britanskoj agenciji za zdravstvenu sigurnost.

Djeca nisu imala nijedan od pet poznatih virusa hepatitisa, A, B, C, D i E, izjavila je Chand na hitnoj prezentaciji na Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti (ECMID) u ponedjeljak.

Nadodala je kako su takvi slučajevi vrlo rijetki -- škotski liječnici obično bi vidjeli četiri do pet nepoznatih slučajeva hepatitisa tijekom godine, rekla je.

U ažuriranoj objavi tijekom vikenda WHO je objavio kako je Ujedinjeno Kraljevstvo prijavilo ukupno 114 slučajeva. Sljedeći najveći broj zaraženih ima Španjolska s 13, a slijede Izrael s 12 i Sjedinjene Države s devet, dok je manji broj zabilježen i u Danskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Italiji, Norveškoj, Francuskoj, Rumunjskoj i Belgiji.

Djeca u dobi od mjesec dana do 16 godina bolovala su od misteriozne bolesti, ali većina slučajeva je bila mlađa od 10 godina - a mnogi ispod pet godina. Velika većina prije je bila zdrava.

Prije nego što su djeca pokazala znakove hepatitisa, imala su simptome koji su uključivali žuticu, proljev, povraćanje i bolove u trbuhu.

Maria Buti, patologinja iz Barcelone i predsjednica Europske udruge za proučavanje jetre (EASL), rekla je da je "glavna briga" težina soja.

Sedamnaestero djece -- 10 posto od 169 poznatih slučajeva -- imalo je tako težak oblik hepatitisa da im je bila potrebna transplantacija jetre, rekla je za AFP.

Aikaterini Mougkou, stručnjakinja za antimikrobnu rezistenciju u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), izjavila je da su slučajevi " zaista zabrinjavajući".

Nije jasno da li je još više djece imalo blaže slučajeve jer se njihovima simptomima ne može ući u trag, rekla je tijekom hitne prezentacije.

"Kako ne znamo uzrok, ne znamo put prijenosa te kako ga spriječiti i liječiti", rekla je Mougkou.

Što je isključeno?

Hepatitis je upala jetre i općenito je rijedak u zdrave djece.

Čini se da pacijente ne povezuje nikakva uobičajena izloženost, rekli su stručnjaci, a WHO je isključila međunarodna putovanja kao faktor.

Chand je izjavila kako nema veze s paracetamolom, čije predoziranje može uzrokovati zatajenje jetre.

Bilo kakva veza s COVID cjepivima također je isključena, jer većina djece nije bila dovoljno stara za cijepljenje.

Koja je vodeća teorija?

Adenovirusi - uobičajeni virusi koji uzrokuju niz bolesti poput prehlade, bronhitisa i proljeva, ali uglavnom ne dovode do teških bolesti - otkriveni su u 74 slučaja, priopćila je WHO.

Chand je izjavila da je adenovirus pronađen u 75 posto pacijenata u Velikoj Britaniji.

Rekla je da je "vodeća hipoteza" kombinacija normalnog adenovirusa zajedno s drugim čimbenikom koji ga čini ozbiljnijim.

Jedna od mogućnosti je da mala djeca, koja su svoje "formativne faze" provela pod COVID mjerama kao što su zatvaranja i nošenje maski tijekom posljednje dvije godine, nisu izgradila imunitet na ove adenoviruse.

Stope adenovirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom ranih faza pandemije su pale, ali su narasle daleko iznad prethodnih razina nalon ukidanja mjera, izjavila je Chand.

WHO je priopćila kako je "neočekivani porast" slučajeva adenovirusa nedavno zabilježen i u nekoliko drugih zemalja, uključujući Irsku i Nizozemsku.

Drugi mogući uzroci za nepoznati soj mogli bi biti kombinacija adenovirusa i COVID-a ili povezani s prethodnom COVID infekcijom, dodala je Chand.

Devetnaest od 169 zabilježenih slučajeva imalo je i COVID i adenovirus, dok ih je 20 imalo samo COVID.

Svi stručnjaci su naglasili da je za istragu potrebno više vremena, no Buti je rekla da rezultate očekuje u roku od mjesec dana.

Što možemo učiniti?

Buti je izjavila da, budući da je adenovirus zarazna bolest, COVID mjere dobro djeluju protiv njega - osobito kod djece koja redovito peru ruke.

Stručnjaci su rekli da je porast broja slučajeva bio relativno spor, ali su upozorili da se očekuje još više slučajeva. "Ako obratite pažnju na stvar, vidite je više", rekla je Buti.

Također je pozvala liječnike da obrate pažnju na znakove žutice.